Obavijesni tekst za 2. razred: čitanje s razumijevanjem
Obavijesni tekst za 2. razred: tri primjera za čitanje s razumijevanjem, s pitanjima i odgovorima, i savjeti kako vježbati kod kuće.
Obavijesni tekst u 2. razredu kratak je tekst koji djetetu nešto objašnjava ili ga o nečemu obavještava: o životinji, o mjestu, o događaju ili o tome kako se nešto radi. Čitanje s razumijevanjem obavijesnog teksta znači da dijete nakon čitanja zna pronaći podatke u tekstu i odgovoriti na pitanja o njima. U nastavku su tri primjera s pitanjima i savjeti kako vježbati kod kuće.
Što je obavijesni tekst i zašto se čita u 2. razredu?
Obavijesni tekst ne priča priču nego daje podatke. Nema izmišljenih likova ni zapleta, nego činjenice: što je nešto, gdje je, kada se događa, kako se radi. U 2. razredu to su kratki tekstovi o životinjama i prirodi, obavijesti iz škole, pozivnice, poruke i jednostavne upute.
Takvi su tekstovi i izravno dio nastavnog plana. Prema kurikulumu za Hrvatski jezik, ishod OŠ HJ A.2.3 za drugi razred glasi: "Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima." Među tekstovima koje kurikulum navodi za taj ishod su "upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi", a od učenika se, među ostalim, očekuje da:
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu i postavlja pitanja o njemu,
- izdvaja nepoznate riječi i pretpostavlja njihovo značenje prema kontekstu,
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima,
- pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih.
Upravo to vježbamo s obavijesnim tekstom. Kod priče pitamo "Što se dogodilo?" i "Kako se lik osjećao?". Kod obavijesnog teksta pitamo "Gdje to piše?", "Koliko?", "Kada?" i "Što trebaš učiniti?". Ako želite vježbati i priče, pogledajte naš članak čitanje s razumijevanjem za 2. razred s pričama i pitanjima.
Primjer 1: Jež (tekst o životinji)
Prvi primjer je kratak tekst o životinji koju djeca poznaju. Pročitajte ga zajedno, a zatim neka dijete samo odgovori na pitanja. Odgovori su na kraju primjera.
Jež
Jež je mala životinja koja živi u šumama, vrtovima i parkovima. Na leđima ima mnogo bodlji. Kad se uplaši, jež se sklupča u bodljikavu loptu.
Jež je najaktivniji noću. Danju spava u lišću ili ispod grmlja. Hrani se kukcima, glistama i puževima.
Kad dođe hladno vrijeme, jež si napravi gnijezdo od lišća i u njemu spava cijelu zimu. Probudi se u proljeće, kad ponovno bude toplo.
Pitanja:
- Gdje živi jež?
- Što jež učini kad se uplaši?
- Kada je jež najaktivniji?
- Čime se jež hrani? Navedi dvije stvari.
- Što jež radi zimi?
Odgovori: 1. U šumama, vrtovima i parkovima. 2. Sklupča se u bodljikavu loptu. 3. Noću. 4. Kukcima, glistama ili puževima. 5. Spava u gnijezdu od lišća.
Primijetite da su sva pitanja "gdje piše" pitanja: odgovor se nalazi u tekstu. To je prvi korak. Kad dijete to svlada, dodajte jedno pitanje na koje odgovor ne piše doslovno, na primjer: "Zašto misliš da jež spava danju?"
Primjer 2: Obavijest iz škole
Drugi primjer je obavijest, tekst koji djeca svaki dan vide na oglasnoj ploči ili u poruci. Ovdje dijete uči tražiti točan podatak: dan, sat, mjesto i što treba ponijeti.
OBAVIJEST
Dragi učenici drugih razreda!
U petak, 5. prosinca, idemo u posjet gradskoj knjižnici. Polazimo ispred škole u 9 sati, a vraćamo se u 11 sati.
U knjižnici ćemo slušati priču i upoznati se s knjižničarkom. Svaki učenik može posuditi jednu knjigu.
Ponesite iskaznicu knjižnice ako je imate, i malu užinu.
Vaše učiteljice
Pitanja:
- Kamo idu učenici?
- Koji dan idu?
- U koliko sati polaze, a u koliko se vraćaju?
- Koliko knjiga može posuditi svaki učenik?
- Što trebaju ponijeti?
Odgovori: 1. U gradsku knjižnicu. 2. U petak, 5. prosinca. 3. Polaze u 9, a vraćaju se u 11 sati. 4. Jednu. 5. Iskaznicu knjižnice ako je imaju i malu užinu.
Dodatno pitanje za razgovor: "Koliko će dugo učenici biti izvan škole?" Za odgovor dijete mora povezati dva podatka iz teksta (od 9 do 11 sati, dakle dva sata). To je već malo teži zadatak i dobar je za kraj vježbe.
Primjer 3: Upute (kako posaditi grah)
Treći primjer su upute, tekst u kojem je redoslijed važan. Ovdje dijete uči pratiti korake i shvatiti da se oni ne smiju zamijeniti. Upute je najbolje i isprobati.
Kako posaditi zrno graha
Trebaš: jednu staklenku, vatu ili papirnati ubrus, vodu i zrno graha.
- Stavi vatu ili ubrus u staklenku.
- Polij vatu s malo vode da bude vlažna.
- Stavi zrno graha između vate i stakla, tako da ga vidiš.
- Staklenku stavi na svijetlo mjesto.
- Svaki dan provjeri je li vata vlažna. Ako je suha, dodaj malo vode.
Za nekoliko dana vidjet ćeš kako iz zrna izlazi korijen, a zatim i stabljika.
Pitanja:
- Što ti treba za ovaj pokus? Nabroji sve.
- Što trebaš učiniti prije nego što staviš zrno graha u staklenku?
- Gdje treba stajati staklenka?
- Što trebaš raditi svaki dan?
- Što će se pojaviti prvo: korijen ili stabljika?
Odgovori: 1. Staklenku, vatu ili ubrus, vodu i zrno graha. 2. Staviti vatu u staklenku i politi je s malo vode. 3. Na svijetlom mjestu. 4. Provjeriti je li vata vlažna i po potrebi dodati vode. 5. Korijen.
Ako dijete upute zatim samo izvede, vidjet ćete jesu li stvarno razumjelo tekst. Ovakva vježba lijepo se povezuje i s prirodom i društvom.
Kako vježbati čitanje obavijesnih tekstova kod kuće
Najbolje je vježbati kratko i često: jedan kratak tekst, pet pitanja i razgovor, nekoliko puta tjedno. Tekstove ne treba tražiti posebno, jer ih ima posvuda: na kutiji žitarica, na plakatu, u poruci od bake ili na redu vožnje.
Nekoliko savjeta koji pomažu:
- Prvo pitanja, pa tekst. Ponekad pročitajte pitanja prije teksta. Dijete tada čita s ciljem i lakše pronalazi podatke.
- Podcrtavanje. Neka dijete olovkom podcrta rečenicu u kojoj je pronašlo odgovor. Tako i vi i ono vidite gdje se odgovor krije.
- Nepoznate riječi. Zastanite kod riječi koju dijete ne zna (na primjer "iskaznica" ili "sklupčati se") i pitajte: "Što misliš da znači, prema ostatku rečenice?" To je upravo ono što kurikulum traži.
- Tekstovi iz stvarnog života. Pročitajte zajedno obavijest iz škole, recept ili upute za igru. Dijete će brzo vidjeti da čitanje ima svrhu.
- Pohvalite trud, ne samo točan odgovor. Ako dijete pogriješi, zajedno se vratite u tekst i potražite odgovor. Tako uči kako se odgovor traži, a ne samo koji je.
Ako dijete i nakon dulje vježbe teško čita, zamjenjuje slova ili brzo gubi volju, razgovarajte s učiteljicom. Ona dijete vidi svaki dan i može procijeniti treba li savjet logopeda. Za osnove čitanja korisno je i pročitati naš vodič kako naučiti dijete čitati.
Kako Sovica može pomoći
Obavijesne tekstove najbolje je čitati zajedno, uz razgovor. Za dodatnu vježbu glasnog čitanja kod kuće možete isprobati Sovicu, besplatnu aplikaciju za djecu od 1. do 4. razreda. U igri Čitam naglas dijete čita tekst naglas, Sovica sluša i svaka pročitana riječ oboji se zeleno, pa dijete samo vidi koliko je pročitalo. Aplikacija je bez reklama, bez kupnje u aplikaciji i bez registracije, i nije zamjena za čitanje s vama, nego jedan od načina da se vježba malo češće.
Česta pitanja
Što je obavijesni tekst za 2. razred?
Obavijesni tekst je kratak tekst koji daje podatke, a ne priča priču. U 2. razredu to su najčešće tekstovi o životinjama i prirodi, obavijesti, pozivnice, poruke i upute. Dijete nakon čitanja treba znati pronaći podatke i odgovoriti na pitanja.
Koja je razlika između obavijesnog i književnog teksta?
Književni tekst, poput priče ili pjesme, ima likove, događaje i maštu. Obavijesni tekst iznosi činjenice i podatke koji su točni u stvarnom svijetu. Zato se kod obavijesnog teksta pitanja odnose na podatke (gdje, kada, koliko), a kod priče na likove i događaje.
Koliko dug treba biti tekst za čitanje s razumijevanjem u 2. razredu?
Za vježbu kod kuće dovoljno je pet do deset kratkih rečenica, otprilike kao primjeri u ovom članku. Kurikulum govori o kratkim tekstovima jednostavne jezične strukture. Bolje je pročitati kraći tekst pažljivo nego dug tekst na brzinu.
Kako pomoći djetetu koje ne razumije što je pročitalo?
Neka tekst pročita još jednom, polako i naglas, pa ga zajedno prepričajte rečenicu po rečenicu. Postavljajte pitanja na koja odgovor piše u tekstu i neka dijete pokaže gdje piše. Ako teškoće potraju, razgovarajte s učiteljicom ili logopedom.
Ima li obavijesnih tekstova i u 1. i 3. razredu?
Ima. U 1. razredu to su vrlo kratki tekstovi primjereni početnom čitanju, a u 3. i 4. razredu tekstovi postaju dulji i uključuju i obrazovne tekstove, iz kojih dijete izdvaja važne podatke. Za mlađe čitače pogledajte naš članak čitanje s razumijevanjem za 1. razred.
Još s bloga
- Matematika za 1. razred osnovne škole: teme, igre i zadaci Matematika za 1. razred osnovne škole: što dijete uči prema kurikulumu, igre za vježbu kod kuće i primjeri zadataka s rješenjima.
- Čitanje s razumijevanjem 1. razred: kratke priče i pitanja Čitanje s razumijevanjem za 1. razred: što se očekuje, kratke priče s pitanjima, igre za kod kuće i što učiniti kad dijete pročita, a ne razumije.
- Zadaci iz matematike za 2. razred: vježbe s rješenjima Zadaci iz matematike za 2. razred po temama: brojevi do 100, zbrajanje i oduzimanje, tablica množenja, rimske brojke, novac. S rješenjima i igrama.